188 klasika
Biblioteka
3 klasika su besplatna i mogu da se čita bez naloga. Napravi besplatan nalog da izabereš knjigu po želji, zameniš je novom svake nedelje i pratiš šta je pročitano.
Prikazano 169–188 od 188
Stendal
“Fabricio del Dongo, mladi italijanski plemić koji sa šesnaest godina beži da se bori za Napoleona kod Vaterloa, vraća se u Lombardiju pod vlašću Austrije i na mali dvor u Parmi kojim vlada strah. Pod zaštitom svoje lepe tetke, vojvotkinje Sanseverine, i njenog ljubavnika, ministra grofa Moske, ubija čoveka, biva zatočen u Farnezeovoj kuli i tamo se zaljubljuje u upravnikovu kćer Kleliju — u priči o strasti, spletkama, bekstvu i gubitku.”
“Stendalov nedovršeni roman o Julskoj monarhiji. Lisjen Leven, besposleni, idealistički sin duhovitog pariskog bankara, izbačen je sa Politehničke škole zbog republikanskih simpatija i poslat kao kopljanik u provincijski garnizon u Nansiju, gde se zaljubljuje u uzdržanu mladu udovicu rojalistkinju, gospođu de Šastler. Prevarom naveden da je napusti, vraća se u Pariz da iznutra, iz jednog ministarstva, upozna korupciju vlasti.”
“Stendalov poslednji, nedovršeni roman: Lamijel, nahoče koje odgajaju pobožni crkvenjak i njegova žena u jednom normandijskom selu, uzima pod svoje jedna velika dama, a cinizmu je uči pametan, ogorčen grbavi lekar. Dosađujući se u sitničavom svetu oko sebe i rešena da sama upozna život, beži u Pariz u potrazi za nečim što je vredno ljubavi — i to najzad nalazi u jednom zločincu.”
Brem Stoker
Lav Tolstoj
“Od jednog petrogradskog salona 1805. godine do požara Moskve i povlačenja Napoleonove vojske, životi tri plemićke porodice — Rostovih, Bolkonskih i nespretnog naslednika Pjera Bezuhova — uvučeni su u rat, ljubav, gubitke i potragu za onim zbog čega je život vredan življenja.”
“Lepa petrogradska supruga upoznaje mladog konjičkog oficira na moskovskoj železničkoj stanici i zbog njega napušta muža, sina i svoje mesto u društvu, dok u istoj toj Rusiji stidljivi zemljoposednik Levin ponovo prosi devojku koja ga je jednom odbila i traga za razlogom da živi.”
“Kao porotnik u Moskvi, knez Nehljudov na optuženičkoj klupi prepoznaje mladu ženu koju je pre mnogo godina zaveo i ostavio, sada prostitutku optuženu za trovanje; kada je nevinu pošalju u Sibir, rešava da pođe za njom i okaje greh, i otkriva okrutnost celog sveta kome pripada.”
Mark Tven
“Nestašni dečak iz jednog gradića na reci Misisipi prevari prijatelje da umesto njega okreče ogradu, beži da bude gusar, postaje svedok ubistva na groblju i traga za zakopanim blagom.”
“U Londonu Tjudora, dečak prosjak i princ Edvard, slični kao blizanci, iz šale zamene odeću — i svaki ostaje zarobljen u životu onog drugog: prosjak na prestolu, a pravi kralj luta svojim kraljevstvom kao odrpani ludak.”
“Bežeći od oca pijanice i od ljudi koji žele da ga „civilizuju“, Hak Fin plovi splavom niz Misisipi sa Džimom, čovekom koji beži iz ropstva, i mora sam da odluči šta je ispravno.”
“Posle udarca u glavu u fabrici oružja u Konektikatu, Henk Morgan se budi u Kamelotu šestog veka, spasava se lomače predviđajući pomračenje Sunca i rešava da modernizuje Englesku kralja Artura — novinama, sapunom, telefonima i, na kraju, dinamitom.”
Halit Zija Ušakligil
Oskar Vajld
H. Dž. Vels
“Viktorijanski pronalazač putuje u godinu 802.701, gde se čovečanstvo podelilo na nežne Eloje i podzemne Morloke, a zatim dalje, do umiruće Zemlje.”
“Marsovci se spuštaju na englesko selo u ogromnim metalnim valjcima, a pripovedač se bori da preživi dok njihove borbene mašine i Crni dim pustoše London.”
Volter
Virdžinija Vulf
“Jedan junski dan u Londonu 1923. godine: Klarisa Dalovej sprema svoju zabavu, njena stara ljubav vraća se iz Indije, a mladi veteran potresen ratom, koga nikada neće upoznati, kreće se istim ulicama ka svojoj smrti.”
“Jedne septembarske večeri na ostrvu Skaj, gospođa Remzi obećava malom sinu izlet do svetionika; deset godina, jedan rat i tri smrti kasnije, izlet se ostvaruje, a jedna slikarka dovršava svoju sliku.”
“Šaljiva biografija mladog plemića iz elizabetanskog doba koji živi više od tri stotine godina, jednog jutra se u Carigradu budi kao žena i 1928. godine još uvek piše istu dugu pesmu.”